Često je stres svjestan odabir osobe. Različiti psiholozi mogu si međusobno proturječiti na mnogo načina, ali slažu se u jednom: misli i njihove reakcije mogu se i trebaju kontrolirati. O njima ovisi koliko snažno doživljavate stres u datoj situaciji i koliko je on općenito opravdan. I kao što postoje navike koje dovode do stresa, postoje i one koje vam pomažu u suočavanju s njim. Evo ih.
Znajte točno što želite postići i zašto
Nerazumijevanje svrhe, smjera i motiva dovodi do stresa. Uvijek morate biti svjesni što radite i zašto. Pomicanjem između velike slike i detalja možete stvoriti unutarnje uvjete kako biste osjetili životnu radost.
Učinite manje usredotočujući se na ono što je važno
U pravilu, osoba treba raditi samo najvažnije stvari s kojima se suočava. To će biti dovoljno za postizanje uspjeha na odabranom polju. Ali prskanjem dodatno zbunjujemo zamršenost naših životnih poslova, pogoršavajući situaciju i gubeći vrijeme. Obavljajte tri glavna zadatka svaki dan i tek tada razmislite što još možete učiniti.
Razmišljajte o napretku i procesu, a ne o rezultatima
Koncentracija na rezultat čini osobu neurotičnom. To ne znači da su rezultati i ciljevi nevažni, to samo znači da trebate voljeti sam proces i napredak. To nas čini sretnijima i produktivnijima, jer postoji interes za poboljšanje.
Rasteretite sve negativne emocije svaki dan
Svaki dan naša psiha trpi udarce, koje ne mogu sve izdržati. Za to smo “krivi” mi sami i ljudi oko nas. To se ne može zanemariti – ispraznite negativne emocije nekoliko puta dnevno. Mnogi se ljudi danas rijetko fizički umore, obično mentalno. Intenzivne negativne emocije tjeraju tijelo da radi punim kapacitetom, da koncentrira sve snage, ali najčešće se to može izbjeći. Resetiranjem svojih osjećaja možete dovesti u red svoje tijelo i glavu.
Svaki dan iskrcajte sve negativne misli
Automatske negativne misli utječu na samopouzdanje i količinu stresa. Najčešće ih osoba ignorira ili ih uopće ne primijeti. Primijetite svaku misao koja dovodi do stresa i slabe volje, inače ćete se osjećati užasno do kraja dana. Misao je poput stresa svjestan odabir osobe. I trebate naučiti kako ih kontrolirati. Puno je posla na sebi, ali vrijedi.
Prihvatite stres
Razumno, stres nam pomaže da ostanemo koncentrirani i očekujemo više od sebe nego kad smo mirni. Stres nastaje u stanju uzbuđenja, ugodnog uzbuđenja, u iščekivanju vijesti ili dok izvršavate zanimljiv zadatak. Stoga ne trebate potpuno ubiti stres. Prihvatite ono zbog čega se brinete i brinete. Glavno je na vrijeme primijetiti kada ono počinje utjecati na donošenje odluka i postaje pogubno.
Pratite svoje zdravlje i tijelo
Sportaši ili ljudi koji se bave sportom bolje se nose sa stresom. Već je ovo samo dobar razlog da se počnete izlagati barem minimalnoj tjelesnoj aktivnosti. Ako sport nije vaš, tada će biti dovoljna samo šetnja. Ili se bavite plesom ako vam pomisao na fitnes klubove bude dosadna. Ili otiđite na kampiranje nekoliko dana. Bilo koja tjelesna aktivnost neće naštetiti tijelu, ali u međuvremenu će ubiti stres.
Učinite jednu dobru stvar svaki dan
Stres nastaje i kada mislimo da živimo svoj život besciljno i neumjesno. Stoga će navika raditi jednu stvar korisnu za sebe značajno smanjiti razinu anksioznosti. To ne mora biti čin za sebe. Učinite nešto lijepo s drugom osobom i osjećat ćete se puno bolje. Nasmijte nekoga ili lijepo provedite razgovor. Takve jednostavne stvari razvit će pozitivno mišljenje. Možete i meditirati, ovo je dobra vježba za sebe. Veliki broj zadataka i odgovornosti dovodi do frustracije, a time i stresa. Što vam je manje alata pred očima, što je manji popis obveza, to bolje. Uvijek tražite bolja rješenja i manje koraka.