Suprotno onome što vam turistički vodiči kažu, da. No, većina ih je mala: kreće se u prosjeku nekoliko centimetara, jer je Sredozemno more od Atlantskog oceana (i naravno Mjesečeve velike gravitacije iznad oceana) odvojeno Gibraltarskim tjesnacem.
Iako se razina vode mijenja za 80 cm na samom ulazu u Sredozemlje, vode u zaljevu Gabes na istočnoj obali Tunisa rastu dva puta dnevno za 2,5 metra. Uzroci ovih plime i oseke uključuju Mjesečevu gravitacijsku silu, kao i atmosferski tlak, dubinu, slanost, temperaturu i oblik obale. Relativno veće plime i oseke u zaljevu Gabes nastale su zbog oblika zaljeva, u obliku je širokog i plitkog bazena, duljina i širina su mu 100 km. Zaljev djeluje kao dimnjak kada se energija plima i oseka stisne vode na manje područje, razina mora raste i sukladno tome voda Kako se gasi, razina ponovno opada.Isto se događa u mnogo većem mjerilu u Bristolskom kanalu, gdje vodostaj varira za više od devet metara.
Plima i oseka su najjače kada su Mjesec i Sunce na istoj strani (mladi mjesec) ili nasuprot (puni mjesec) sa Zemljom. Gravitacijske sile kombiniraju se i uzrokuju jake plime i oseke.
Feničani su osnovali grad Gabes oko 800. pne. Stari Plinije je prvi put spomenuo velike plime i oseke koje su se dogodile ovdje 77. godine naše ere u svom radu pod nazivom Prirodna povijest. U istom je radu primijetio da su oni drugi na mjestu proizvodnje ljubičaste boje napravljen od ljuske puževe puževe nakon grada Tya. «Zbog toga je grčki za purpurnu riječ phoinikeos) Rimljani su ovu boju smatrali neprocjenjivom, ljubičastu Harmani (toga purpurea) koju su odijevali samo kraljevi, pobjednički zapovjednici i carevi.
Sredozemno more veće je nego što mislite. S površinom od 2.500 km zauzima isto mjesto kao i Sudan, najveća afrička država. Pokriva i zapadnu Europu (Francuska, Španjolska, Njemačka, Italija, Grčka, Britanija , Nizozemska, Belgija, Švicarska i Austrija). Obala je 46 tisuća km, što je gotovo dvostruko više od dužine obale cijele Afrike. Štoviše, nije plitka: prosječna dubina joj je 1,5 km. Prosječna dubina sjevera More je 94 metra, a njegova najdublja točka doseže do 5 km u Jonskom moru, što je znatno iznad prosječne dubine Atlantskog oceana.
Prije šest milijuna godina Sredozemno more potpuno je presušilo nakon mesinske krize slanosti, pa je tako nastala najveća slana jama na svijetu, a razina mora porasla je za 10 metara u ostatku svijeta, 300 tisuća godina kasnije, kada su stijene prekrivale Gibraltarski tjesnac više nije mogao izdržati, nazvan je Zankleyan Potop. Dogodila se katastrofa. Najveći vodopad koji je svijet ikad vidio, ispunio je cijeli Mediteran vodom za manje od dvije godine. Vode su se dizale svaki dan za 20 metara, ali se nikada nije spustio.